СВИ СМО МИ НЕКИ РОД - Прецима са поштовањем, потомцима са љубављу




Фотографије


Стабло:  

Подударања 2,551 до 2,575 од 2,821   » Види галерију   » Слајд шоу

  «Претходни «1 ... 98 99 100 101 102 103 104 105 106 ... 113» Следећи»

 #   Палац   Опис   Инфо   Повезано са 
2551
K001 Mišković Sima
K001 Mišković Sima
Власник оригинала: Andjelka Mišković
 
2552
K002 Veles Aca, priprema za let
K002 Veles Aca, priprema za let

Batajnica 1961/62, s' leva na desno Veles, Ostojić, Petrović, Vujičić. Priprema za let, karta i lagani razgovor. Iza njih mehaničar kontroliše jedan od aviona tip Sejbro E, američki naziv F86-E.
Власник оригинала: Milena Djuric
 
2553
K003 Krstić Milena i Radivoj
K003 Krstić Milena i Radivoj

Власник оригинала: Porodica
 
2554
K004 Petrović Divna
K004 Petrović Divna

Divna, tada još uvek Petrović. Fotografija je napravljena 1955 godine, već sledeće godine je postala deo porodice Krstić.
Власник оригинала: Milan Krstić
Датум: 1955
 
2555
K005 Krstić Kosta i Simić Stanko,
K005 Krstić Kosta i Simić Stanko,

Rodjeni ujak koji je živeo u Savinom Selu u Bačkoj. Fotografija napravljena 1954 godine u Beogradu kod železničke stanice.
Власник оригинала: Krstić Milan
 
2556
K006 Veles Aleksandar
K006 Veles Aleksandar

Aleksandar, instruktor na Galebu G4
Власник оригинала: Milena Djurić, supruga
 
2557
K007 Trumić Angelina
K007 Trumić Angelina

 
2558
K008 Veles Aleksandar sa kolegama
K008 Veles Aleksandar sa kolegama

Veles Aca, pitomac vojne vazduhoplovne akademije sa prijateljima pitomcima Vujičić Savo i Savić Sava.

Jedan od najznačajnijih lovačkih aviona učesnika u Drugom svetskom ratu bio je Thunderbolt, robustan s velikom autonomijom leta, efikasan u borbama u vazdušnom prostoru. Odigrao je značajnu ulogu u operacijama pratnje i zaštite letećih tvrđava, u njihovim misijama na velikim rastojanjima.U toku i po završetku rata, Tanderbolt je bio u operativnoj upotrebi i u savezničkom vazduhoplovstvu. Posle Drugog svetskog rata je uveden u operativnu upotrebu u vazduhoplovstvu više zemalja Južne i Srednje Amerike, u Kini, Iranu, Turskoj i Jugoslaviji. Uveden je u operativnu upotrebu u Ratnom vazduhoplovstvu FNRJ 1952. godine. Jugoslaviji su poklonjena 133 aviona F-47D, u okviru američke vojne pomoći, posle raskida sa Sovjetskim Savezom i Staljinom, nakon rezolucije Informbiroa.
Власник оригинала: Milena Djurić
 
2559
K009 Krstić Milena sa decom
K009 Krstić Milena sa decom

Levo je Kosta II a desno Jovan.
Власник оригинала: Milan Krstic
 
2560
K010 Trumić Jelena i Miloš sa kćerkom Angelinom
K010 Trumić Jelena i Miloš sa kćerkom Angelinom

Власник оригинала: Milan Krstić
 
2561
K011 Petrović Smilja i Đoka i Smilja
K011 Petrović Smilja i Đoka i Smilja

Власник оригинала: Porodica
 
2562
K012 Krstić Kosta II
K012 Krstić Kosta II

Da mu se da ime Kosta zahtevao je rođeni brat njegovog pradede Save Krstića, Kosta 1. Krstić koji je bio imućan,a nije imao kome da ostavi imanje jer mu je sin Mitar poginuo u 1.Sv.ratu. Kosta 2. je pisao o tragediji i životu njih troje dece koja ih je zadesila po smrti svih ukućana 1947 i 1948.
Власник оригинала: Krstić Milan, Novi Sad
Датум: 80-te godine 20-og veka
Место: Koprivnica
46.1639381, 16.8334752
 
2563
Најмање једна жива или приватна особа је повезана са овом ставком - Детаљи су скривени.
Власник оригинала: Porodica
 
2564
K014 1971. godine u Koprivnicu je došao Josip Broz Tito. Kosti je pripala čast da dočeka i prvi pozdravi predsednika SFRJ. Zaista je na to bio ponosan.
K014 1971. godine u Koprivnicu je došao Josip Broz Tito. Kosti je pripala čast da dočeka i prvi pozdravi predsednika SFRJ. Zaista je na to bio ponosan.
Власник оригинала: Porodica
 
2565
K014 Jovičić Stevan
K014 Jovičić Stevan

Rođen 28. Jula 1943. godine u selu Brestač. Odrastao sa jednim roditeljem majkom Draginjom Jovičić, devojački Nikolić i dve sestre.
Otac, Milenko, je poginuo u ratu, iste godine kada se Stevan rodio, 1943. Detinjstvo je proveo u siromaštvu.
Osnovna četiri razreda završava u selu u Brestaču. Sa 18 godina odlazi u vojsku. Ženi se sa svojih 25 godina, Dragicom Jovičić, devojački Lalošević, rodom iz Buđanovaca. 
Naredne 1969. dobijaju prvo dete, kćer Brankicu, a 1972. dobijaju sina Branimira. Sa svojom suprugom je održavao i proširio domaćinstvo koje je nasledio od oca i majke, sve do kraja života.
Власник оригинала: Porodica
 
2566
K015 Dom za siročad. 1948 godine je izgledao drugačije, ali je u ovu zgradu odveden kosta sa 11 godina kada je ostao bez roditelja i nekog ko bi se o njemu brinuo. Dom se nalazio u ulici Pere Segedinca. Tabla naziva ulice je bila ukucana na drvo, medjutim prolazile se godine i tabla je srasla sa korom
K015 Dom za siročad. 1948 godine je izgledao drugačije, ali je u ovu zgradu odveden kosta sa 11 godina kada je ostao bez roditelja i nekog ko bi se o njemu brinuo. Dom se nalazio u ulici Pere Segedinca. Tabla naziva ulice je bila ukucana na drvo, medjutim prolazile se godine i tabla je srasla sa korom

Власник оригинала: Porodica
 
2567
K016 Krstić Ana
K016 Krstić Ana

Domaćica, životni vek provela radeći u svom domaćinstvu. Nije bila pismena, ali je veoma vešto koristila časopis BURDA i šila savremene modela ženske odeće.
 
2568
Најмање једна жива или приватна особа је повезана са овом ставком - Детаљи су скривени.
 
2569
K018 Đurić Toma
K018 Đurić Toma

Zemljoradnik, vrlo spretan i preduzimljiv. Fotografija nastala pre II Svetskog rata. Pretpostavlja se da je slikano pre otvaranja podruma vina u Irigu, čiji je akcionar bio i on sam. Jedan je od osnivača prve banke u selu.
 
2570
Најмање једна жива или приватна особа је повезана са овом ставком - Детаљи су скривени.
Власник оригинала: Milan Krstić
Датум: 2000-a godina
45.3624577, 14.3968976
 
2571
Најмање једна жива или приватна особа је повезана са овом ставком - Детаљи су скривени.
Власник оригинала: Milan Krstić
Датум: 2003 godina
 
2572
Најмање једна жива или приватна особа је повезана са овом ставком - Детаљи су скривени.
 
2573
K025 Trumić Uroš
K025 Trumić Uroš

 
2574
Најмање једна жива или приватна особа је повезана са овом ставком - Детаљи су скривени.
 
2575
K034 Simić Bogdan
K034 Simić Bogdan

Radio kao kovač u selu Mali Radinci. Jednog dana u dalekoj buducnosti verovatno će se neko pitati koje je to zanimanje.
Već sada 2016 godina zanat je izumro, postoji vrlo mali broj kovačnica u Republici Srbiji, više su kao muzejski primerci.
 

  «Претходни «1 ... 98 99 100 101 102 103 104 105 106 ... 113» Следећи»